Sladoled je slastica čiju, rekli bismo danas, savršenu teksturu nije nimalo jednostavno proizvesti (budući da je sastav sladoleda većim dijelom zrak zbog kojega je on tako kremast, a ne leden), a i njegovo skladištenje kao i transport također zahtijevaju dobru logistiku. No ipak, povijest sladoleda seže u daleku 3000.g.pr. nove ere te se smatra da su Kinezi poznavali recepturu koja je preteča današnjeg sladoleda. S Dalekog istoka na naše ju je prostore donio i proslavio Korčulanin Marko Polo. I u drugim izvorima spominje se da su neki narodi miješali led ili čak i snijeg s raznim voćem. Podaci iz novije povijesti spominju nastanak korneta sasvim slučajno, kad je u pomoć uskočila prodavaonica vafla u nedostatku plastičnih čašica na jednom uličnom sajmu u Americi.
Postoje istraživanja koja navode kako više od 90% američkih obitelji sladoled u svome hladnjaku ima tijekom cijele godine, a upravo je to nacija koja je najveći konzument sladoleda na svijetu. Također, istraživanja kažu kako Amerikanci, djeca od 2 do 12 godina te osobe u dobi od 45+ godina, najviše jedu sladoled.
Valicon je za Instore proveo online istraživanje na reprezentativnom uzorku u periodu od 18. do 21. ožujka 2024. te smo ispitali građane o njihovim navikama konzumacije i kupovine sladoleda, a pokušat ćemo odgovoriti i na pitanje jedu li osobe 45+ godina sladoled više od ostalih dobnih skupina (uzimajući u obzir punoljetne građane). Podacima koji pokazuju da su Amerikanci ti koji jedu najviše sladoleda na svijetu, morat ćemo vjerovati.
Sladolede, kategoriju kojom se bavimo u ovom istraživanju, kupuje čak 70% građana. Kategorije koje se kupuju nešto malo više od sladoleda su čokolade i keksi. Kada bolje razmislimo, osim što je sladoled idealna ljetna slastica jer nam ispunjava želju za slatkim, a ujedno nas i rashlađuje, on je i praktičan. Jednostavno ga pohranimo u zamrzivač i spremni smo za iznenadne posjete prijatelja i rodbine ili imamo gotov desert kada nemamo vremena pripremiti nešto kompleksnije. Tomu idu u prilog podaci koji govore kako nešto manje od polovice ispitanika najčešće kupuje obiteljski sladoled veće zapremnine.
Osim što su veća obiteljska pakiranja najekonomičnija opcija, vrlo lako sladoled u takvom pakiranju možemo „oplemeniti“ raznim voćem, dodati u palačinke ili jednostavno podijeliti sa svojim najmilijima.
Veća pakiranja su ono za što se definitivno odlučuje veći broj kupaca jer također ¼ kupaca kategorije najčešće opet kupuje obiteljska pakiranja, ali i multi-pack pojedinačnih sladoleda. Sladoled u kornetu i sladoled na štapiću, koji se smatraju impulsnim sladoledima, nešto malo manje su popularni te su rjeđi odabir u kupovini. Njih najčešće kupuje 15, odnosno 13% ispitanika. Zanimljivo, od povijesnog trenutka (op.a. izvori spominju 1904. godinu) slučajnog nastanka korneta kao sastavnog dijela sladoleda vidimo da je kornet gotovo potpuno zamijenio dotadašnji sladoled u čašici koji trenutačno najčešće kupuje svega 1% ispitanika.
Prema dosad viđenim podacima, možemo zaključiti kako sladoled nije impulsna kategorija, već se o njoj na neki način promišlja te se ona barem povremeno nalazi kao dio potrošačke košarice kupaca kategorije, njih 70%. Slijedom toga, trgovački lanci su ti u kojima ispitanici najčešće kupuju sladoled. Gotovo polovica ispitanika sladoled kupuje najčešće u Lidlu. Slijedi Konzum koji je najčešća destinacija za kupnju sladoleda za 21% ispitanika (u kojem značajno više ovu kategoriju kupuju muškarci u odnosu na žene), a na trećem je mjestu Kaufland, u kojemu sladoled najčešće kupuje desetina ispitanika.
S obzirom na to da je ovo istraživanje provedeno u rano proljeće, kupaca koji sladoled najčešće kupuju u slastičarnicama svega je 1%. Možemo pretpostaviti da ćemo u nekoj šetnji, kada dođu topliji dani, češće posjetiti i ta specijalizirana mjesta.
Sladoled bi bio ono što danas nazivamo „comfort foodom“, odnosno hranom koju konzumiramo kada si želimo ugoditi, a upravo iz tog razloga ga i konzumira najveći broj ljudi, njih 38%. Još neke od prilika u kojima se najčešće konzumira sladoled su one kada osjetimo želju za slatkim ili kada nam treba osvježenje. Novi okus i nije nešto što potiče konzumente sladoleda na kupovinu te, prema tome, vidimo da naše tržište ne bi ohrabrujuće reagiralo na neke nove, a još k tome i neobične okuse sladoleda s kakvima eksperimentiraju neke druge, nama dalje zemlje. Držimo se mi klasika.
Da sladoled nije rezerviran samo za ljeto, pokazuje nam i podatak prema kojemu polovica konzumenata sladoleda tu slasticu konzumira tijekom cijele godine, što također opet potkrepljuje nalaz da se sladoled ponajviše konzumira kada se želimo „počastiti“, odnosno nagraditi, a nema samo svrhu rashlađivanja ljeti.
Iako smo već spomenuli da gotovo nikog od ispitanika na kupnju neće potaknuti isprobavanje novog okusa, ono što je najbitniji element pri kupovini sladoleda za 70% ispitanika jest zanimljiva kombinacija okusa. Ovdje potencijalno vidimo i recept za proizvođače sladoleda – treba se držati poznatih okusa, no udruženih u zanimljive i ukusne kombinacije. Naravno, i cijena je važan element za veliku većinu kupaca sladoleda. Nešto manje važni elementi su gramaža i poznatost marke.
Premda se trenutačno depopularizira konzumacija ugljikohidrata, šećera i nezdravih masti (op.a. pohvalno!), iz naših podataka vidimo da to ne vrijedi za kategoriju sladoleda. Kupcima sladoleda bitniji su elementi koje smo već naveli, a ove „zdravije“ varijante ostavit ćemo za neku drugu kategoriju hrane ili pića. Prema podacima naših ispitanika, sladoled treba ostati bezbrižna uspomena iz djetinjstva. I da odgovorimo na rezultat nekih drugih istraživanja, skupina građana koja značajno više kupuje sladoled jest ipak ona u dobi od 18 do 29 godina, u odnosu na onu najstariju u dobi od 60 do 75 godina.
Navođenje izvora
»Izvor: VALICON, online anketa na nacionalno reprezentativnom uzorku n=513, 18-75, u razdoblju 18. – 21. ožujka 2024., stat. pogreška uzorka: +/- 4,27% «
###
Metodološki podaci
Istraživanje je provedenu u okviru Valicon online panela jaZnam.hr. Rezultati su reprezentativni za hrvatsku internetsku populaciju od 18 do 75 godina, prema dobi, spolu, obrazovanju i regiji.
Vrijeme anketiranja
18. – 21. 02. 2024. n=562 ispitanika
